Otvorenje Franjevačkog muzeja Vukovar povijesni je čin za Franjevački samostan u Vukovaru, za vjerničku zajednicu, ali i za cijeli grad Vukovar, jer je tim činom nakon dugoga i zahtjevnoga puta završena cjelovita obnova samostanskoga kompleksa nakon kataklizmičkih razaranja i stradanja koje je pretrpio u Domovinskom ratu, naročito 1991. godine. Ideja o osnutku muzeja pojavila se već po povratku iz progonstva 1998. godine, od kada sve veći broj hodočasnika posjećuje kompleks franjevačkog samostana. Obnovljen, Franjevački muzej Vukovar danas predstavlja blago duhovne i materijalne prisutnosti franjevaca i hrvatskog naroda u Vukovaru za sve Vukovarce, posjetitelje i buduće naraštaje.

Na prapornom brežuljku uz Vuku i Dunav, na kojemu se prije jednog tisućljeća, nakon oslobađanja Slavonije i Srijema od osmanske vlasti, rodio današnji Vukovar, franjevci su sa svojim narodom ustrajno i s puno odricanja izgradili monumentalnu baroknu crkvu i samostan, ne sluteći pritom njegovu buduću vjersku, obrazovnu, kulturnu, znanstvenu i umjetničku vrijednost. Naime, franjevački samostan s vremenom postaje jedna od najvažnijih uporišnih točaka identiteta i života Vukovara i Vukovaraca te to ostaje sve do današnjih dana. Franjevački samostan s crkvom u svome monumentalnom arhitektonskom habitusu, osobito s proširenjem u trobrodnu crkvu, stoljećima je čuvao neprocjenjivo umjetničko i kulturno blago. Po kompleksnosti i cjelovitosti baštine svrstan je među najvrjednije spomeničke sklopove Hrvatske, osobito kontinentalne. Stoljećima su samostan i crkva bili nadaleko prepoznatljive vedute Vukovara te su, unatoč posvemašnjoj destrukciji 1990-ih godina, a zahvaljujući obnovi i restauraciji, to i danas.

Izvor i nadahnuće iznimno vrijednog sakralnog blaga bio je u Euharistiji koja je vrhunac kršćanskoga života. O tome nam svjedoče sačuvani misali, ali i vrlo vrijedno knjižno blago, danas katalogizirano i digitalizirano. Sakralno blago također čine vrijedni kaleži, pokaznice i relikvijari, misno ruho i oltarne slike, koje su Vukovarce poticale na vjeru i pobožnost prema svetim osobama. Istaknutu ulogu u kulturnom i vjerskom životu imao je i jedan od zaštitnika Vukovara, sv. Bono, dokaz čega su oltar u crkvi te posebno mjesto u muzejskom postavu.

U ratnom stradanju 1991. godine mnoge vrijedne umjetnine netragom su nestale, no zaslugom fra Marka Kurolta veliki dio umjetničkoga, osobito knjižnoga blaga, spašen je 12. prosinca 1991. godine njegovim iznošenjem iz Vukovara u Franjevački samostan u Zemun i Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu. Zauzimanjem Ministarstva kulture RH, osobito gđe Branke Šulc, 20. studenoga 2004. godine uslijedio je povratak u Vukovar i to spašeno i danas cjelovito restaurirano umjetničko i kulturno blago izloženo je u Franjevačkom muzeju Vukovar. Tragični događaji, razaranje, potpuna devastacija, progonstvo ljudi i kulturnog blaga, te godine okupacije tijekom velikosrpske agresije na Vukovar i Hrvatsku osnažili su potrebu za sustavnim prikupljanjem, valorizacijom, čuvanjem i prezentacijom muzejske građe, što je izvedeno uz pomoć Gradskoga muzeja Vukovar i gđe Vilme Vidović, nakon čega je uslijedio daljnji korak – postavljanje muzejske koncepcije što su s puno ljubavi učinili gđa Ružica Marić i gosp. Zoran Leskovac.

Potpisivanjem ugovora 24. kolovoza 2017. godine sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te 8. siječnja 2018. godine s Fondom za obnovu i razvoj grada Vukovara, počinje ostvarenje projekta Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana u turističku ponudu grada Vukovara.

S obnovom franjevačkoga kompleksa, pored stambenoga trakta redovnika i klauzure, otvorio se i prostor za muzej na nekoliko etaža u koji su uvršteni riznica s vrijednim umjetničkim blagom, galerija slika starih majstora, knjižnica raritetnih knjiga, a posjetiteljima je omogućen pristup crkvi, kripti, zvoniku i klaustru, novoj knjižnici s čitaonicom te ostalim sadržajima poput vinoteke i suvenirnice, uključujući i vanjski prostor u kojemu se nalazi Pastoralni centar sv. Bono i šetnica s pogledom na Dunav.

Ovim projektom Franjevački muzej, s ranije obnovljenom i posvećenom crkvom sv. Filipa i Jakova, daruje novu dimenziju u bogatoj kulturnoj i povijesnoj baštini Vukovara, osobito njezinoj kvalitetnoj prezentaciji. Muzej je dokaz neuništivosti onoga što izvire iz Božje ljubavi i milosrđa, kontinuiteta hrvatskoga i kršćanskoga identiteta Vukovara, ali i opredijeljenosti hrvatskoga čovjeka da ostane uz svoje kršćanske korijene i gradi budućnost na temeljima teške, ali i slavne prošlosti.

Fra Ivica Jagodić, gvardijan